Nadin je mjesto od 800-tinjak stanovnika u Zadarskoj županiji u Ravnim kotarima. Nalazi se na prometnici i željezničkoj pruzi 25 km istočno od Zadra i 10 km zapadno od Benkovca.

Spominje se već u liburnsko-rimsko doba kao ilirsko naselje - grad Nadinium, smješten iznad  prostranog nadinskog polja.

Nadin potječe vjerojatno iz 1. do 7. st. i do danas su sačuvani ostaci njegovih gradskih bedema, građenih od velikih blokova. Među antičkim nalazima vrijedan je spomenik božice Latre, koja se među Liburnima u Nadinu osobito štovala.

Grad su koristili razni osvajači.

Kad su Turci 1522. god. zauzeli Knin i Skradin, Mlečani se uz Nin i Vranu utvrđuju i u  Nadinu. U to vrijeme u Nadinu je bilo 150 pješaka i 50 konjanika. Nakon  pada Obrovca 1527. god., u turske ruke padaju i Nadin i Vrana i to bez borbe jer Mlečani pobjegoše u Nin.

U Nadinu tada živi pet aga, dizdar i kadija. Grad je 1624. bio utvrđen zidovima, kaštelom i s nekoliko topova.

Kad su Mlečani 1647. god. pobijedili Mustafa-pašu Tekeliju, te okupirali grad,  tvrđava biva razorena, a grad  onesposobljen  za stanovanje.

Nadin je i u novijoj povijesti trpio velika razaranja. U 2. svjetskom ratu ga razoriše partizani, a u Domovinskom ratu srbo-četnici.

Danas, Nadin administrativno pripada gradu Benkovcu i mjesto je ugodnog življenja za njegove mještane, mahom vrijedne poljoprivrednike i obrtnike. Nadin je nadaleko poznat po vinogradarskoj tradiciji i čuvenim Nadinskim vinogradima. Može se pohvaliti da je vjerojatno u samom svjetskom vrhu po broju čokota vinove loze po glavi stanovnika. Razvijeno je još i voćarstvo, maslinarstvo i povrtlarstvo.

Nadinjani posebno štuju svog nebeskog zaštitnika sv. Antu, kome je posvećena župna crkva i kapelica na ulazu u mjesto. Crkva  sagrađena u 17. st. je trpjela razaranja kao i samo mjesto, a u današnjem obliku je iz 1878. god.

Prvi objekt obnovljen nakon Domovinskog rata bila je upravo crkva, na čemu su Nadinjani posebno zahvalni prijateljima iz istarskog mjesta Premanture i njihovu biskupu msgr. Antunu Bogetiću. Prema njegovu istraživanju upravo je Nadin pradomovina Premanturaca.

U Nadinu je posebno svečano svake godine na dan župe i mjesta, blagdan sv. Ante  13. lipnja.

   Prezimena u Nadinu:

Batović

Brkić

Brzoja

Čirjak

Glavić

Ivković

Kalinić

Margarin

Marić

Marijačić

Marković

Nimčević

Odžaković

Plastić

Šestan

Šopić

Šimurina

Škaulj

Vicković

Vinketa

Vrkić

Vrsaljko

©Copyright KUD Nadin 2006-2007