|
Vijesti
|
OBJAVLJENO 20. siječnja 2012. god. |
PREDSJEDNIK KUD-a "NADIN" ZASTUPNIK U HRVATSKOM SABORU
KULTURE
Hrvatski
sabor kulture je u utorak 17. siječnja 2012. god. u
prostorijama HPGD-a "Zoranić" u Zadru održao sjednicu
svojih članica s područja Zadarske županije. Na sjednici je za
naredni četverogodišnji mandat za zastupnika u Skupštinu HSK-a
Zadarske županije izabran gosp. Dragan Brzoja (KUD "Nadin"),
a za njegova zamjenika u Skupštinu HSK-a gosp. Ivan
Matešić (Gradska glazba Zadar, HGPD "Zoranić".
Sjednicu je vodio tajnik HSK-a gosp. Dražen Jelavić, a na
njoj su aktivno učešće uzeli pročelnik za društvene djelatnosti
Zadarske županije gosp .
Ivan Šimunić, ravnateljica Glazbene škole Blagoje Bersa gđa.
Branka Višić-Karavida te predstavnik Narodnog muzeja Zadar uz
prisustvo 16 predstavnika kulturno umjetničkih udruga Zadarske
županije. Gosp. Šimunić najavio je u budućnosti mnogo značajniju
ulogu Narodnog muzeja Zadar u razvijanju i organiziranju amaterske
kulturne umjetničke djelatnosti Zadarske županije uz poziv na
suradnju svim kulturno umjetničkim udrugama Zadarske županije, a
gđa. Višić-Karavida promovirala je mogućnost verificiranog
osposobljavanja za zanimanje "plesač narodnih plesova"
koje započinje tijekom 2012. godine.
Članovima KUD-a "Nadin", kao i mještanima Nadina je izbor njihova
predstavnika veliko zadovoljstvo i čast, te potvrda doprinosu
očuvanja tradicijske kuture ovog kraja. Nadinjani su zahvalni
predstavnicima KUD-ova zadarske županije što su iskazali
povjerenje da baš predsjednik njihova KUD-a bude zastupnik u
Hrvatskom Saboru Kulture.
|
OBJAVLJENO 6. studenog 2011. god. |
KUD NADIN
OBILJEŽIO 5 GODINA POSTOJANJA
KUD "Nadin" je ove
subote proslavio svoj peti rođendan. Na prigodnoj svečanosti su
uz članove KUD-a nazočili brojni gosti i uzvanici.
Na početku je predsjednik
KUD-a gospodin Dragan Brzoja uz video prezentaciju
prikazao presjek djelovanja udruge kroz proteklih 5 godina. Pet
godina je kratak period, no u slučaju KUD-a "Nadin" se radi o
zaista impresivnim rezultatima, kakvih se ne bi posramila ni
mnogo starija društva. Kroz udrugu je prošlo 60-tak članova od
kojih je danas 30-ak aktivnih. Nadinjani su u proteklih 5 godina
nastupili 100-tinjak puta, kako u Zadarskoj županiji, tako i u
ostatku Hrvatske, a nekoliko puta i u inozemstvu. Svuda su bili
rado prihvaćeni, a njihovi nastupi plijenili su pozornost, kako
obične publike tako i struke, tj. etnologa i etnografa.
Uspjeli su rekonstruirati izvorne narodne nošnje, te stare
napjeve i zvuke tradicijskih instrumenata ovog kraja.
KUD "Nadin" je osmislio i
organizirao dvije zaista respektabilne manifestacije
"Cvitarijadu" koja je do sada održana 4 puta i manifestaciju
"Pisma stara iz Ravnih Kotara" koja je održana 2 puta.
Nadinjani su posebno ponosni na "Cvitarijadu", koja je, možemo
slobodno reći postala "brend" i po kojoj su na daleko poznati
KUD "Nadin" i samo mjesto Nadin. Radi se o jedinstvenom
natjecanju u izvođenju etno skladbi na usnoj harmonici,
instrumentu koji je na ovom prostoru poznat kao tradicijski
instrument pod nazivom "cvitare". Zanimljivo je i to da je
2009. godine KUD "Nadin" na čelu s njihovim predsjednikom
Draganom Brzojom poveo ponajbolje cvitaraše s nadinske
cvitarijade u Njemačku na Svjetsko prvenstvo u sviranju
usne harmonike, gdje su postigli zavidne rezultate.
KUD "Nadin" je sudjelovao u
raznim emisijama nacionalnih i lokalnih radio i TV postaja.
Udruga je sveprisutna i u
društvenom životu mjesta Nadin. Sudjeluju u različitim
događanjima u mjestu, obilježavanju raznih obljetnica, crkvenim
procesijama, krizmama, vjenčanjima, sprovodima. Vjerojatno su
jedinstveni po tome što imaju osmišljenu koreografiju i program
za 30-minutni nastup na proslavama vjenčanja, gdje u pravilu
izazovu urnebesno oduševljenje mladenaca i svatova.
Nakon izlaganja o
postignućima uslijedilo je nekoliko nastupa nadinskih
folkloraša. Bilo je tu muškog pjevanja, ženskog pjevanja,
sviranja na cvitarama, tamburici samici, guslama, da bi točku na
"i" stavio svojim nastupom poznati narodni guslar i veliki
prijatelj KUD-a "Nadin", gospodin Dane Jurić.
Ova proslava je završila
okruglim stolom na temu "Značaj kulturno umjetničkih udruga
za očuvanje tradicijske kulture" , gdje su sudjelovali
gospođa
Magdalena Dilber
ispred Odjela Društvenih
djelatnosti Zadarske županije, gospodin Mile Marić, viši
savjetnik za društvene djelatnosti Grada Benkovca,
gospodin Marin Ćurković, ravnatelj zavičajnog muzeja
Benkovac, don Boris Pedić, bivši župnik Nadina, te
predsjednici KUD-ova iz okolnih mjesta Zemunika, Škabrnje,
Galovca, Pridrage, Jasenica, Krneza i Lišana Ostrovičkih. U
raspravi je istaknuta važnost očuvanja baštine, te prenošenje
tradicijskih vrijednosti na mlade naraštaje. Istaknuti su i
problemi u radu udruga, a sve se svodi prvenstveno na nedostatak
financijskih sredstava za svakodnevno djelovanje, obnovu nošnji,
organizaciju manifestacija, putovanja.
Nakon službenog dijela
druženje je nastavljeno uz bogat domjenak, pjesmu i svirku do
kasno u noć. Bio je to još jedan zanimljiv folkloraški događaj
uz čestitke slavljenicima i želje za nastavak ovako uspješnog
djelovanja.
|
OBJAVLJENO 28. kolovoza 2011. god. |
PREZENTACIJA TRADICIJSKE KULTURE ZADARSKE
ŽUPANIJE na banovini
Ni plus 40°C
nije omelo vesele folkloraše iz Nadina i Lukorana,
da na poziv Udruge branitelja domovinskog rata
grada Kostajnice dođu na šestu smotru folklora "Iz
bakine škrinjice" koja je ove subote u organizaciji
DVD Selište Kostajničko održana u istoimenom mjestu.
KUD "Nadin" i KUD "Sv.
Ante" iz Lukorana sa otoka Ugljana, predstavili
su tradicijske vrijednosti svojih mjesta i kraja. Narodu Pounja i
Banovine kao i stotinama folklornih aktivista širom Lijepe naše
bilo je vrlo interesantno promatrati sačuvanu glazbenu baštinu i
običaje, kao dio bogate tradicijske kulture Zadarske županije.
Nadinjani su prikazali sačuvano glazbeno umijeće koje pokazije
tradicijsko pjevanje mjesta Nadina kao dio kulture i običaja
Ravnih kotara i Bukovice. Nadinjanke su u sklopu priredbe
pokazale na običajan način preradu ovčije vune, pripredanje
pređe i pletenje čarapa, naravno sve uz pjesme. Stupčilo se u
kolu, a zvuci cvitara su parali i palili usijanu ljetnu noć u
dolini Pounja.
Nadinjanima je ovo drugi nastup u
Selištu Kostajničkom, koje su domaćini oslovili kao prijatelje iz
razloga što je ovaj spoj rezultirao i prezentacijom njihove
tradicije i običaja u Zadarskoj županiji. Naime dva KUD-a iz
Kostajničkog kraja su ovog ljeta nastupili u Zadarskoj županiji,
a suradnja je i proširena.
 Vrlo
zanimljivim se uočio nastup vrijednih "čuvarica" glazbene
tradicije i običaja otoka Ugljana, odnosno mjesta Lukoran koje
su po prvi put nastupile na Banovini. Uz obavezu prema svojim
pomorcima stigoše preko Like i Korduna pa sve do Banije pokazati
tamošnjim hrvatima i drugim posjetiteljima što su sačuvale od
zaborava, koji uz pomoć "turističke globalizacije" munjevitom
brzinom briše sve što su njihovi preci stoljećima stvarali.
Vrijedne čuvarice tradicije su sačuvale i otpjevale nekoliko
pjesama o svome selu i otoku, a ni njima nije smetalo +40°C
da sa igrom kola pokažu nekadašnja raspoloženja i veselja
hrvatskog življa sa otoka Ugljana. Banijce su počastile sa
domaćom rakijom koju su same izradile.
Tišinu uzavrele ljetne noći
Pounja i Banije "proparao" je i zvuk dipli prastarog
tadicijskog glazbala iz Ravnih kotara i Bukovice. Jareću mišinu
je napuhavao, snažno stiskao i pri tome glazbeno bogatio
narodni diplar i diplarski ponos Kotara i Lišana Ostrovačkih
Mile Nimac koji je znojem orošenog čela diplio i pjevao o
hrvatskim junacima.
Čuvari tradicijskog odijevanja
Zadarske županije su nastupili i na "reviji" narodne nošnje
koja je zamišljena kao izbor najljepše snaše na manifestaciji.
Među osam snaša, snaše iz Lukorana i Nadina su po odluci
prosudbene komisije izabrane kao druga i treća pratilja
najljepše snaše iz KUD-a "Bekteš" iz Požege.
Druga pratilja najljepše snaše je bila gospođa Jolanda Ivanov
iz Lukorana, a treća pratilja je bila gospođa Slavica Šestan
iz Nadina koja je i prošle godine osvojila to vrijedno
priznanje. Nisu krile zadovoljstvo što se sa lentom i priznanjem
za ljepotu svoje nošnje vraćaju u svoj kraj.
|
OBJAVLJENO 15. kolovoza 2011. god. |
KUD
"nadin" nastupio u tinju
KUD "Nadin"
sa
posebnim zadovoljstvom nastupa u susjednim mjestima, pa je tako
i protekle subote 13. kolovoza 2011. god. sa
zadovoljstvom nastupio na
2. susretu folklora "Tragovima sidraške županije"
koji je održan u ravnokotarskom mjestu Tinj. Organizator susreta
je bio KUD
"Sidraga"
iz Tinja koji je osim nadinjana pozvao još desetak KUD-ova iz
cijele Hrvatske.
Na
manifestaciji su nadinjani pokazali tradicijsko pjevanje Ravnih
kotara u izvođenju muškaraca, te tradicijsko pjevanje žena
uz predenje vune, Djeca iz KUD-a "Nadin" su prikazali
gargašanje vune, a kad su začuli zvuke cvitara i igru kola
"uskočili" su u kolo da zaigraju sa odraslim. Nadinjani su
zahvalni na pozivu i lijepoj organizacij, te obećavaju
proširenje suradnje sa folklornim aktivistima iz Tinja.
|
OBJAVLJENO 8. kolovoza 2011. god. |
NADINJANI GOSTOVALI NA SMOTRI U PRIVLACI
Na poziv
KUD-a "Privlaka", KUD "Nadin" je po prvi put nastupio u tom
mjestu, pokraj grada Nina. Nadinjani su sa zadovoljstvom
prihvatili poziv da na tamošnjem susretu folklornih društava
prikažu tradicijske
napjeve i obićaje mjesta Nadina i Ravnih kotara. Na susretu su
osim nadinjana nastupili i KUD "Radovin", KUD "Kralj Zvonimir"
iz Knina, KUD "Dugopolje" iz Dugopolja iznad Splita te domaći
KUD iz Privlake. Brojni turisti i mještani Privlake su uživali u
predstavi
koju su izveli navedene skupine.
|
OBJAVLJENO 1. kolovoza 2011. god. |
KUD
"nadin" nastupio u jasenicama
Ove subote
nadinjani su po treći put nastupili u Jasenicama – Maslenici na
manifestaciji
"Velebite ne daj magli na se 2011".
Nakon
uvodne pjesme "Pozdravljamo selo Jasenice, od Rovanjske
pa do Maslenice", a i zbog već trećeg nastupa
nadinjani su stekli status "podgorskih prijatelja", zbog
čega su s neskrivenim zadovoljstvom odradili ovaj nastup,
potvrđujući i buduću prijateljsku suradnju kotarana i
podgoraca.
Ponosne nadinske pjevačice su uz
prikaz predenja vune i pletenje čarapa odpjevale ženske pjesme
iz Ravnih Kotara, a muškarci su otpjevali "gruvajućim glasom"
pisme "u drito" i "pod bas".
 Nadinska
dičurlija su za vrijeme nastupa zabavljali gargašanjem vune, da
bih čuvši zvuke cvitara odmah napustili gargaše i utrčali
u cvitaraško kolo.Nadinjani
su ovaj put bili bogatiji i za nastup guslara iz svojih redova,
Dragana Brzoje,
koji je publici u Jasenicama u desetercu i epskim
stilom odguslio stihove o ljepotama Velebita i Zrmanje.
Zbog prijateljstva, domaćini su
im pružili i malu
nastupnu
"privilegiju"
da zvucima nadinskih cvitara prolome tihu velebitsku tišinu, a
svi prisutni, izvođači i publika zaigraju masovno kolo.
Nadinjani se domaćinima zahvaljuju na prekrasnoj manifestaciji i
gostoprimstvu te obećavaju i buduću međusobnu suradnju.
|
OBJAVLJENO 17. svibnja 2011. god. |
Susret nadinjana nakon petsto godina !
Prije gotovo
petsto godina, okupacijom osmanlija, "nestao" je jedan cijeli
hrvatski grad sa okolnim naseljima. Grad se nalazio na najvećoj
uzvisini
Ravnih Kotara,
sa kojeg se prostim okom lijepo vidjela, a vide i danas prekrasna
plodna polja i ravnice Ravnih Kotara, na sjeveru još ljepša
planina
Velebit,
na južnu i zapadnu stranu otočka brda na
Pašmanu,
Ugljanu
i Pagu,
te na istoku
Promina
i sve do
Dinare.
Grad
koji je sa okolicom predhodnih stoljeća imao i snagu distrikta,
područje
Nadina
su stoljećima "držali" plemići
Kačići
koji su pradomovina svih Kačića od
Gvozda
do
Neretve.
I slavni
fra Andrija
Kačić Miočić
je zabilježio da potječe od nadinskih kačića. Bez njihove
suglasnosti se nije mogao okruniti ni tadašnji kralj
Koloman.
Sin kćeri Kačića oženio se sa kćerkom kralja
Dmitra
Zvonimira
Klaudijom.
Grad Nadin koji je tada brojio desetak tisuća stanovnika, grad u
kojem se zadnjih godina njegova postanka rodio i nekoliko godina
živio slavni hrvatski slikar
Andrija Medulić.
Sve je to počelo "tonuti" turskom okupacijim Nadina i okolice
početkom 16 st.
Život je počeo
biti neizdrživ i za žitelje naselja u podnožju grada Nadina, koji su
morali poljubiti svoje ognjište i otići u neizvjesnost. Sve se to
zapisalo u povjesne knjige koje je čitao onaj tko je "učio" više
škole, a kod običnog puka sve je palo u zaborav, a pogotovo dok su
se stoljeća nizala jedno za drugim.
Prošlo je
petsto godina i jedna nova slična sudbina uzdrma "nove" nadinjane
koji u jednom jesenjem danu 91. ostadoše bez dvadesetak mještana,
svih kuća i crkve. Sreća u nesreći je ta da to nije dugo trajalo kao
prije petsto godina pa se nakon pet godina vratiše na paljevinu, ali
na svoje, i tad ih najviše zaboli kad su našli do temelja spaljenu
crkvu
sv.Ante.
Kao Bog s neba
stiže vijest nadinjanima od božjeg apostola, biskupa
Antuna Bogetića
iz Istre da se pridružuje osjećajima i patnjama napaćenih
nadinjana i za utjehu kao pomoć za obnovu crkve sv. Ante prikuplja
i donosi lijepi iznos novca koji je dovoljan da se sv. Ante spasi od
kiše, da se pokrovi crkva sv. Ante.
U masi
donacija u obnovi hrvatske tih godina to i nebi bila neka vijest da
čovjek sa "visokom" školom biskup Antun Bogetić nije obznanio
nadinjanima:
"Braćo
tu su grobovi naših pradjedova, naši prdjedovi su ti koji su
poljubili prag svoje kuće prije petsto godina i krenuli u nepoznati
smjer, u neizvjesnost. Mi danas živimo u Istri u mjestu Premantura
nedaleko od Medulina."
KUD
"Nadin",
udruga za očuvanje tradicije i običaja Ravnih Kotara i Bukovice u
svoju aktivnost je prije nekoliko godina stavila u plan ostvarenje
kontakata i prijateljstva sa nasljednicima onih koji su zauvjek
napustili Nadin, da im prenesu da su sačuvali tradiciju njihovih
pradjedova i da im je pokažu nakon čuvanja petsto godina. A nadasve
da im zahvale na pomoći za obnovu crkve.
Subota
14. svibnja. 2011.
je povjesni dan za
Nadin
i
Premanturu,
dan kad su nadinjani – KUD "Nadin" nakon 500 godina predvođeni
predsjednikom
Draganom
Brzojom
i voditeljom
Vedranom
 Vinketom
u ranu zoru krenuli iz Nadina preko Velebita, Like, Učke i Istre,
pokucali na vrata crkve
sv. Lovre
u Premanturi i tamo potražili božjeg apostola i darovatelja
msgr. Antuna
Bogetića,
bez čijeg objavljivanja bi prošlo možda i još petsto godina a da
možda obični puk nikad ne bi ni znao ovu povjesnu priču.
-
Crkvena vrata nam otvara, kako bi nadinjani rekli "crnomanjast"
čovjek latino izgleda i predstavlja se kao
don Joel Catary
župnik, a sa njim u društvu nadinjanima već poznati msgn. Antun
Bogetić i glavar sela Premanture
gosp. David
Gerlič.
- pripovjeda nam vođa puta Dragan Brzoia.
Tridesetak
nadinjana u tradicijskim nošnjama u koloni i s barjakom u ruci
Davora
Glavića
na poziv domaćina ulaze u crkvu. Predsjednik KUD-a
pozdravlja domaćine i zahvaljuje premanturcima za dar i Bogu za
ovaj dan, prenosi pozdrav nadinskog svećenika, predstavlja
ostale nadinjane predvođene "zdravičarom"
Šimim Ivkovićam
naoružanim s
bukarom u desnoj i pletenom damljanom u lijevoj ruci, koji kaže: evo
nas braćo k vama najprije da vam nazdravimo i da se napijemo iz
bukare iz koje su pili i vaši pradidovi pa će mo onda o
povijesti.... Vrlo dirljiva situacija. Msng. Antun Bogetić je sa
zadovoljstvom prihvatio bukaru uz komentar da će mu još malo stota
a da nikad nije pio iz bukare, iz nje "potegao" nekoliko gutljaja i
osjetio dah "didovine". Zanimljivo je bilo vidjeti i mladog
svećenika iz Columbije koji uz uzvik "zivili" kao kalež podiže
bukaru i okusi crnjak iz Nadina. Nakon malog upoznavanja,
nadinske žene
Slavica Šestan,
Neda Ninčević i Josipa Vicković
su darovale msng. Bogetića, župnika i glavara Premanture buteljama
nadinskih vina. Potom je msng. Bogetić zazvao božji blagoslov
KUD-u "Nadin" i svim prisutnim u crkvi.
Predsjednik
KUD-a Dragan Brzoja je u znak zahvale pripremio msng. Bogetiću
poseban dar - glazbeno dijelo odnosno pjesmu
"Od Nadina do Premanture",
koja je posvećena tadašnjem nadinskom egzodusu, a i "junaku" ove
priče msgn. Antunu Bogetiću. Pjesma je vrlo dirljivog epskog
sadržaja napisana kao i sve hrvatske guslarske pjesme u
desetecu. Pjesmu je na guslama odsvirao i otpjevao sam autor Brzoja.
Msng. Antun Bogetić je izjavio da nikada nije mogao zamisliti da će
njegova pomoć prije petnaestak godina toliko odjeknuti i da je vrlo
dojmljen sadržajem pjesme, te na svemu zahvalio KUD-u "Nadin", te
poslao pozdrave svim nadinjanima.
Guslarski
stihovi
NADIN –
PREMENTURA (1527-2010)
(Dragan Brzoja 2011.)
Premanturo
pokraj Medulina
Evo k tebi
braće iz Nadina
Valjen Isus
rvacki narode
Braćo naša
kraj jadranske vode
Nosim pozdrav
iz Nadina moga
Draga Istro
vala ti do Boga
Opivat ću uz
gusline strune
Od Nadina pa do
Premanture
Na tisuću i
pet je stotina
Dvadeset i
sedma je godina
Turska ruka
Nadin je spalila
Naše pretke u
crno zavila
Nadin gori,
ostaju zgarišta
Biži narod sa
svojih ognjišta
Napustili svoje
su ognjište
I u Istri našli
utočište
Bratska Istra
pomoć ponudi
Promenturu
njima poklinila
Premanturo
stara knjiga piše
Nadinjani tebe
naseliše
Knjigu piše
ruka božjeg tića
Od biskupa Ante
Bogetića
Već stoljeće
služi svome rodu
I narodu širi
glas o Bogu
Glas o Bogu
širi godinama
Do obale tihog
oceana
Bilo kuda naš
biskup da krene
Rodnu grudu i
Nadin spomene
Rodna gruda
plemena Kačića
I Andrije
slavnog Medulića
Rođeni su svi
znaju na svitu
U Nadinu selu
kršovitu
Pet stoljeće
nakon o'tih dana
Evo našeg,
brata istrijana
Kad je doša na
ognjište svoje,
Poslušajte
jecaj strune moje
Sveti Ante
plače od radosti
Došla dica na
didove kosti
Okom svojim
virovat ne mogu
Evo sina na
didovom grobu
Krov na crkvu
on je poklonio
Svetog Antu od
kiše spasio
Krov na crkvi
draži je od zlata
Što istrani
darovaše brata
Našu povjest
ja u pismu stavljam
Sve Vas braćo
od srca pozdravljam
Gusle sviram
pisma srce para
Svima pozdrav
iz Ravnih Kotara
Uzrujan sam
i
srce mi lupa
Ja pozdravljam
našega biskupa
Hvala oče
biskupe sad Vama
Što ste ode
danas među nama
Ovo naše
veličate slavlje
Bog Vam dao
dug život i zdravlje.
Nakon toga
nadinjane su domaćini upoznali s vrijednostima mjesta Premantura,
pokazali njihov park prirode
"Rt Kamenjak",
obišli njihove prostorije u kojima uz detaljan opis i slike
biljnog i životinjskog svjeta u parku postoje pravi i jedinstveni
otisci šapa dinosaura koji se nalaze na stijenama parka.
Nakon toga je
uz kavicu nastavljeno druženje s domaćinima.
Nadinjani
ističu i zadovoljstvo druženja sa načelnikom općine Medulina, kome
pripada Premantura, gosp.
Goranom Bujićem
koji podržava ideju zbližavanja mjesta Nadina i Premanture, te je
pozvao KUD "Nadin" u goste za dan općine Medulin 11. lipnja.2011.
god.
|
OBJAVLJENO 16. svibnja 2011. god. |
Tradicija I običaji Ravnih Kotara I Bukovice u Istri
Protekle subote
u prelijepom istarskom mjestu
Tinjan
u srcu Istre pokraj
Pazina, a
u sklopu dana općine, predstavljena je glazbena i običajna tradicija
Ravnih Kotara i Bukovice.
KUD "Nadin"
je je sa svojim članovima prikazao tradicijske radnje s vunom, kao
što je gargašanje i pripredanje, te pletenje vunenih čarapa.
Pjevalo se pod bas, u drito… orzilo se, a žene su uz tradicijske
običaje pjevale pjesme ravnokotarskog sadržaja. Sve je začinjeno sa
"cvitaraškim kolom".
Po
prvi put u Tinjanu i na prostoru Istre nastupio je i jedini guslar
iz Zadarske županije, predsjednik KUD-a "Nadin" Dragan Brzoja
koji je odguslio jednu sudbinu istrana koji su prije petsto godina
napustili Ravne Kotare i naselili mjesto Premanturu.
Nadinjani su bili gosti tamošnje kulturne udruge "Kumpanija
Kosirići", sa kojima je dogovorena daljnja suradnja
i razmjena tradicijskih običaja.
Zanimljivo je da je naziv Kosirići potekao od kosirića
odnosno kosora kako bi rekli kotarani. Naime prvi kosori su
izmišljeni i napravljeni baš u kovačijama Tinjana. Danas je kosirić
i simbol općine Tinjan, a nema kuće u Nadinu koja ne koristi
taj "artikal”, samo što ga ovdje zovu kosor.
KUD "Nadin" je predstavio dio svoje tradicije i u Puli. Tamo su
osim šetnje u svojim narodnim nošnjama posjetili koloseum arenu i
tom prilikom u areni pred brojnim posjetiteljima, turistima
otpjevali pisme Ravnih kotara i Bukovice, a posebno su se prolamali
zvuci cvitara i igra cvitaraškog kola.
|
OBJAVLJENO 9. siječnja 2011. god. |
Josip
Jole Sakić iz KUD-a "Sv. Kata" iz Zemunika
- "Najbolji cvitaraš od Nina do Knina 2011."
U subotu, 8.
siječnja 2011. god. s početkom u 17 sati
u Nadinu je u organizaciji
KUD-a "Nadin", a pod pokroviteljstvom
grada
Benkovca i Zadarske županije održana,
sada već tradicionalna Četvrta
CVITARIJADA
- natjecanje u
izvođenju etno skladbi na
usnoj harmonici - instrumentu, na ovim prostorima
poznatijim pod nazivom "cvitare".
više o tome...
|
